Difference between revisions of "LibreOffice-Suite-Impress/C3/Slide-Creation/Khasi"

From Script | Spoken-Tutorial
Jump to: navigation, search
(Created page with "{| border=1 || '''Time''' || '''Narration''' |- || 00:00 ||Khublei ngi pdiangsngewbha iaphi sha ka “Spoken Tutorial” halor ka “Slide Creation” ha ka “Libre Office I...")
 
 
Line 172: Line 172:
 
|| Hapoh jong “Apply to selected slides,” jied “Wheel Clockwise, 4 spokes”.
 
|| Hapoh jong “Apply to selected slides,” jied “Wheel Clockwise, 4 spokes”.
 
|-
 
|-
||05.08
+
||05:08
 
|| Mynta nion ha u “Speed” drop-down box. Jied “Medium”.
 
|| Mynta nion ha u “Speed” drop-down box. Jied “Medium”.
 
|-
 
|-

Latest revision as of 15:45, 29 June 2017

Time Narration
00:00 Khublei ngi pdiangsngewbha iaphi sha ka “Spoken Tutorial” halor ka “Slide Creation” ha ka “Libre Office Impress”.
00:06 Ha kane ka jinghikai, ngin ia pule shaphang ka:

Slide Shows Slide Transitions Automatic Shows.

00:16 Phi pyndonkam ia ka “Slide Show”s ban pyni ia ki slides sha ki briew kiba peit ia ka.
00:21 Ka Slide-shows lah ban pyni ha ka “desktop”s lane ka “projector”s.
00:25 Ka Slide-shows ka shim ia baroh kawei ka “computer screen”.
00:30 Ia ka “Presentation”s ym lah ban pynkylla ha ka slide-show mode.
00:34 Ka Slide-shows kadei tang ban pyni.
00:38 Plie ia ka presentation “Sample-Impress.odp”.
00:43 To ngin ia peit ia kane ka presentation kum ka Slide-Show.
00:47 Na u Main menu, nion ha “Slide Show” bad nangta ha “Slide Show”.
00:53 Da kawei pat ka rukom, phi lah ban pyndonkam da u “function key ‘F5” ban sdang ia ka slide-show.
01:00 Ka presentation ka mih ban pyni kum ka slide-show.
01:04 Phi lah ban kdew hapdeng ki slides da kaba pyndonkam ia ki khnam button na ka keyboard jong phi.
01:10 Da kawei pat ka rukom, nion ha kamon jong u “mouse” na ka bynta ka context menu bad jied “Next”.
01:16 Kane kan ialam iaphi sha ka slide kaba bud.
01:20 Ban mih noh na kane ka slide show, nion ha kamon jong u “mouse” na ka bynta ka context menu. Hangne, jied “End Show”.
01:28 Da kawei pat ka rukom ban mih kadei ban nion ia u “Escape” button.
01:33 Phi lah ruh ban pyniadei bad ki nongpeit bad nongsngap da kaba pyndonkam da u “Mouse pointer as a pen” opshon.
01:40 To ngin ia pynim ia une u opshon bad peit kumno u treikam.
01:45 Na u “Main” menu, nion “Slide Show” bad “Slide Show Settings”.
01:51 U “Slide Show” dialog-box u paw.
01:54 Hapoh “Options”, check ia ki boxes- “Mouse Pointer visible” bad “Mouse Pointer as Pen”.
02:02 Nion “OK” ban khang ia ka dialog-box.
02:06 Sa shisien, na u “Main” menu, nion “Slide Show” bad nangta “Slide Show”.
02:13 Phin iohi ba u cursor mynta u lah kylla sha u khulom.
02:17 Kane ka opshon ka ailad iaphi ban thoh lane dro ha ka presentation katba kadang don ha ka slide-show mode.
02:24 Katba phi dang shon ia u “mouse” button ba sha kadiang, phi lah ban sketch ryngkat bad u khulom.
02:29 To ngin ia dro ia u dak tik mar pyrshah ia u point ba nyngkong.
02:34 Sangeh ia kane ka tutorial ban leh ia kane ka assignment.
02:38 Pyndonkam ia u khulom sketch ban dro ia ka diagram barit ha ka “Impress” slide.
02:47 Mynta, nion ha liang kadiang ha u “mouse” button. Ka slide ba bud ka paw.
02:52 Phi lah ruh ban leit sha ka slide kaba bud da kaba shon ia u “Space bar”.
02:57 To ngin ia mih noh na ka slide show. Nion ha kamon jong u mouse na ka bynta ka context menu bad nion “End Show”
03:05 Hadien kane, to ngin ia pule shaphang ki “Slide transitions”.
03:09 Kiei kita ki “Slide Transitions”?
03:12 “Transition”s kidei ki effects kiba lah apply ha ki slides katba ngi leit lane transition na kawei ka slide sha kawei pat, ha ka presentation.
03:22 Na ka “Main” pane, nion ha u “Slide Sorter” tab.
03:26 Baroh ki slides ha ka “presentation” lah paw hangne.
03:31 Phi lah da kaba suk ban pynkylla ia ka order jong ki slides, ha ka presentation, ha kane ka view.
03:37 To ngin ia jied “slide 1”.
03:40 Mynta, shon ia u “mouse button” ba sha kadiang. Tan bad pynhap ia ka slide hapdeng jong ki slides ba lai bad ba saw.
03:48 Ki slides ki lah ia pynbeit biang.
03:52 Shon ia u “Ctrl+Z” keys bad “undo” ia kane kaba ngi lah leh.
03:57 Phi lah ban pyndap ia ki “transition”s bapher bapher ha man ki slide, ha ka shisien leh.
04:02 Na ka “Slide Sorter” view, jied ia ka slide ba nyngkong.
04:06 Mynta, na ka “Tasks’’ pane, nion ha u “Slide Transition”.
04:13 Hapoh ka “Apply to selected slides”, scroll bad jied “Wipe Up”.
04:19 Phin iohi ia ka transition effect ka paw ha ka “Main” pane.
04:24 Phi lah ban control ia ka jingstet jong ka transition da kaba jied ia ki opshon na ka “Speed” drop-down menu.
04:31 Hapoh jong “Modify Transitions”, nion ha “Speed” drop-down box. Nion “Medium”.
04:39 Mynta, to ngin ia set ia ka sound jong ka transition.
04:43 Hapoh jong ka “Modify Transitions”, nion ha “Sound” drop-down box. Jied “beam”.
04:52 Kumjuh ruh, to ngin ia jied ia ka slide kaba ar.
04:56 Ha ka “Tasks” pane, nion ha “Slide Transition”.
05:00 Hapoh jong “Apply to selected slides,” jied “Wheel Clockwise, 4 spokes”.
05:08 Mynta nion ha u “Speed” drop-down box. Jied “Medium”.
05:13 Hadien kane, nion ha ka “Sound” drop-down box. Jied “applause”.
05:21 Mynta, to ngin “preview’ ia ka transition effect kaba ngi lah leh.
05:25 Nion “Play”.
05:28 Mynta ngi lah pule kumno ban animate, bad pyndap ia ka sound-effect ha ka slide transition.
05:35 Mynta to ngin ia pule kumno ban shna ia ka presentation kaba pyni hi dalade.
05:42 Na ka “Tasks” pane, nion “Slide Transition”.
05:46 Ha ka “Transition” type, jied “Checkerboard Down”.
05:50 Ha ka “Speed” drop-down, jied “Medium”.
05:55 Na ka “Sound” drop-down, jied “gong”.
06:00 Check “Loop until next sound”.
06:04 Nion ia u radio button “Automatically after”.
06:09 Jied ia ka por kum “1 sec”.
06:14 Nion ha “Apply to All Slides”
06:18 Kynmaw, ba da kaba nion ha u “Apply to All Slides” button u apply ia kajuh ka transition na ka bynta baroh ki slides.
06:25 Ha kane ka rukom ngi lah ban pyndap ia ki transtition na ka bynta man kawei pa kawei ka slide.
06:31 Na ka “Main” menu, nion ha “Slide Show” bad nangta jied “Slide Show”.
06:38 Phin iohi ba ki slides ki lah leh hi dalade.
06:49 To ngin ia shon ia u “Escape” key ban mih noh na ka “presentation”.
06:54 Mynta to ngin ia pule ban shna ia ka presentation kaba leh hi dalade hynrei da kawei ka display time na ka bynta jong man ki slide.
07:03 Kane kalong kaba iarap lada ka content jong katto katne ki slide ha ka presentation ki jrong lane ki bun ki jnit ki jnat.
07:13 Na ka “Main” pane, nyngkong nion ha u “Slide Sorter” tab.
07:18 Jied ia ka slide kaba ar.
07:21 Leit sha ka “Tasks” pane.
07:24 Hapoh jong ka “Slide Transition”, leit sha ka “Advance slide” opshon.
07:29 Ha ka “Automatically after” field, pyndap ia ka por ‘2 seconds’.
07:37 Na ka “Main” pane, jied ia ka slide kaba lai.
07:42 Leit sha ka “Tasks” pane.
07:44 Hapoh jong ka “Slide Transitions”, leit sha ka “Advance slide” opshon.
07:49 Ha ka “Automatically after” field pyndap ia ka por ‘3 seconds’.
07:57 To ngin ia jied ia ka slide kaba saw bad bud ia kijuh ki steps kum ki slide kiba hashwa. Bad pynkylla ia ka por sha 4 seconds.
08:08 Na ka “Main” menu, nion ha “Slide Show” bad nangta ha “Slide Show”.
08:13 Phin iohi, ba man ki slide ki paw ha la kijong ki jingjrong jong kapor.
08:19 To ngin shon ia u “Escape” key ban mih noh na ka presentation.
08:24 Da kane ngi la poi sha kaba kut jong kane ka jinghikai. Ha kane ka jinghikai, ngi la pule shaphang ki slide shows, slide transitions, automatic show.
08:37 Hangne ka “assignment” na ka bynta jong phi.
08:40 Shna ia ka presentation ba thymmai.
08:42 Pyndap: A wheel clockwise,
08:46 “2 spoke transition” ha “medium” speed, na ka bynta ka 2nd bad 3rd slides, ryngkat bad ka “gong” sound.
08:54 Shna ia ka automatic slide show.
08:58 Peit ia ka video kaba don ha ka link harum. Ka kyllum lang ia ka Spoken Tutorial project.
09:04 Lada phim don ia ka bandwidth kaba biang, phi lah ban shu download bad peit ia ka hadien.
09:09 Ka kynhun jong ka Spoken Tutorial Project:

Ka pynlong ia ki workshops da kaba pyndonkam da ki spoken tutorials. Ka ai certificates sha kito kiba pass ha ka online test.

09:18 Na ka bynta kham bun ki jingtip, sngewbha thoh sha ka:

contact at spoken hyphen tutorial dot org.

09:25 “Spoken Tutorial” project kadei shi bynta jong ka “Talk to Teacher” project. La kyrshan ia ka da ka National Mission on Education lyngba ka ICT, MHRD, Sorkar Inda.
09:37 Na ka bynta kham bun ki jingtip halor kane ka mission kidon ha ka:

spoken hyphen tutorial dot org slash NMEICT hyphen Intro.

09:48 Ia kane ka jinghikai la pynkylla sha ka Ktien Khasi da u Pdiangburom na Shillong.

Khublei shibun ia ka jingsnohkti lang jong phi.

Contributors and Content Editors

Pdiangburom, Pratik kamble