GChemPaint/C2/Edit-Preferences-Templates-and-Residues/Khasi

From Script | Spoken-Tutorial
Jump to: navigation, search
Time Narration
00:01 Khublei iaphi baroh. pdiang sngewbha iaphi sha ka tutorial halor ka Edit Preferences, Templates bad Residues haka GChemPaint.
00:10 Ha kane ka tutorial ngin pule ban:
00:13 Edit Preferences
00:15 Manage Templates
00:17 Select and use ready Templates
00:20 Add a New Template
00:24 Ngin pule ruh shaphang ka:
00:26 ki jingpyndonkam ia ki Residues bad
00:28 Ban edit ia ki Residues.
00:31 Hangne nga pyndonkam ka Ubuntu Linux OS version. 12.04,
00:38 GChemPaint version 0.12.10.
00:44 Ban bud ia kane ka tutorial, phi dei ban don tipbha shaphang ka
00:49 GChemPaint chemical structure editor.
00:53 Lada em,na bynta ki tutorial ba kum kane,sngewbha leit shaka website jong ngi.
00:59 Nga la plie lypa ia ka GChemPaint application ba thymmai.
01:03 To Ngin sdang ia kane ka tutorial da kaba edit ia ka Preferences.
01:07 Leit sha Edit menu, hiar sha Preferences bad click haka.
01:13 Ka GChemPaint Preferences window ka plie.
01:16 Ka jaka ba nyngkong, Default Compression Level For GChemPaint Files,la pyndonkam haka por ba save ia ki files.
01:24 Da kaba long hi udei dei nod (0).
01:28 Lada um dei u nod(0),un sa pynrit ia ka file da kaba pyndonkam ia kagzip.
01:33 yn sa hikai pat ia ka Invert wedge hashes hakawei pat ka tutorial.
01:40 Haka GchemPaint, kawei pa kawei ka document ka don ia ki theme ba don jingiadei.
01:46 To ngin ia buh ia ka Default Theme kum ka GChemPaint.
01:50 Mynta, ngan sa batai bniah shaphang ki, Arrows ,hapoh ka Themes section.
01:58 Peit ia ki jingiapher jong ki khnam ha ka toolbox.
02:02 * Thep uwei u khnam na bynta ka irreversible reaction.
02:06 thep artylli ki khnam nabynta ka reversible reaction.
02:10 thep uwei u khnam naka bynta ka retrosynthesis step.
02:14 thep uwei u khnam badon artylli ki khlieh ban mihkhmat ia ka mesomery.
02:19 To ngin thep 4 tylli ki khnam ha ka Display area.
02:24 Click haka Add an arrow for an irreversible reaction tool.
02:28 Nangta click ha ka Display area.
02:31 Kumjuh ruh,ngan thep shuh kiwei pat ki khnam ha ka Display area.
02:41 Jied u Arrows naka Themes field haka Preferences dialog box.
02:47 KaContextual menu ka plie.
02:50 Hangne ngi lah pynheh lane pynrit ia ka Length, Width badDistance jong ki khnam.
02:57 click ha ka up or down arrow triangles da u mouse.
03:02 Bad khmih thuh ia ka jingkylla jong ki khnam haka Display area.
03:10 Mynta ngin pule shaphang ki khlieh jong ki khnam.
03:14 Ka default values jong u A, B bad C la pyni hangne.
03:21 Ka parameter jong u A, B bad C ka iarap ban pynkylla ia ka dur jong ki khlieh khnam.
03:28 Pynheh lane pynrit ia uwei pa uwei bad khmih thuh ia ki jingkylla jongki khlieh khnam.
03:38 to ngin click ha u jingshon Close ,ban khang noh ia ka window.
03:42 to ngin pynkhuid ia ka Display area.
03:46 Nion Ctrl +Aban jied ia baroh ki objects.
03:49 Leit sha ka Edit menu, click ha Clear.
03:53 Mynta,to ngin pule kumno ban manage ia ki Templates.
03:58 click haka Use or manage templates tool.
04:01 Ka property dialog box ka plie hapoh.
04:05 Property dialog box kadon iakiTemplates bad ka drop down list.
04:10 Ka list ka don ki Amino acids, Aromatic hydrocarbons, Nucleic bases, Nucleosides bad Saccharides.
04:19 Kawei pa kawei ka item kadon ka Submenu.
04:23 To ngin jied ia ka Aromatic Hydrocarbons bad click ha Benzene naka Submenu.
04:31 Benzene structure la pyni haka property page.
04:35 Mynta click haka Display area ban pyni iaka structure jongBenzene.
04:40 Kumjuh ruh jied ia ka Naphtalene structure bad click haka Display area.
04:49 Jied bad buh ia kiwei ki structure hakaDisplay area,dalade.
04:55 Ngin save noh iaka file mynta.
04:57 click haka Save the current file icon haka toolbar.
05:01 Save as dialog box ka plie.
05:04 ai kyrteng ia ka file kum Benzene.click ha u jingshon Save.
05:10 Mynta to ngin pule ban add ka New template haka Template list bala don lypa.
05:16 Click hakaOpen a file icon naka toolbar.
05:20 Ka window badon ki files bad folders ka plie.
05:24 Jied ia ka file named “Hexane” naka list.
05:27 Click ha u jingshon Open.
05:31 Click ha u jingshon Add naka template’s property page.
05:35 New template property page ka plie.
05:38 Ka Property page kadon ar tylli ki fields – Name badCategory.
05:42 KaCategory field kadon iaka drop down list.
05:47 Ngi lah ban jied naka list lane naka category jong ngi.
05:52 To ngin thep ka category ba thymmai,da kabatype Hydrocarbonshaka field.
05:58 Haka Name field,thep ka kyrteng jong ka compound kum “Hexane”.
06:03 click hakaHexane structure hakaDisplay area.
06:07 Kan sa pyni hakaNew template property page.
06:12 Nion ha u jingshon OK.
06:15 Mynta,click hakaTemplates drop-down.
06:19 Jied ka category Hydrocarbons .
06:22 Peit ba ka Hexane structure la thep haka Template list.
06:27 thep Octane structure sha ka kyrdan jong ka Hydrocarbons,dalade.
06:32 to ngin khang noh iaka file hexane.
06:35 Leit sha kaFile menu, jied Closeban khang ia ka file.
06:41 click haka Select one or more objects tool ban khang ia ka Templates property page.
06:47 Mynta,ngin pule shaphang ki Residues.
06:51 Ia ki Residues la pyndonkam ban,
06:53 * Wad ia ka jinglong jong ki functional group ba don jingiade bad ki carbon chain.
06:58 *Ban tip shapohang ka structure jong ki functional group.
07:01 * thep ka functional group bathymmai sha ka database.
07:04 Leit sha ka Tools menu, bad click haka Edit residues.
07:09 Ka Residues window ka plie.
07:12 Kadon lai tylli ki jingshon - New, Save bad Delete.
07:18 U jingshon Newu don ia ka drop down list.
07:21 Jied n-Prna ka list.
07:25 Identity tab u pyni ia ki Symbol bad Name jong ki residue bala jied.
07:32 Formula tab u pyni iaka Skeletal structure jong ki residue ba la jied.
07:38 Kumjuh ruh,to ngin jied ia kas-Bu naka bynta ka Secondary Butyl.
07:44 khmih thuh iakiSymbol, Name bad Skeletal structure jong ki residue ba lah jied.
07:52 Mynta to ngin thep ka residue bathymmai - Hydroxy group.
07:57 Ban thep ka residue bathymmai,click ha u jingshon New.
08:02 Ha ka Symbol field type O-H.
08:06 Ai kyrteng iaka kum Hydroxy.
08:09 Nion hakaFormula tab.
08:11 Phin iohi ia ka bulleted bond.
08:14 buh ia u cursor hajan ka bond bad nion ia u dak heh O.
08:19 Ka Submenuka plie ryngkat bad u O bad Os. Jied 'O'.
08:24 Ka O-H group ka iasnohlang bad ka bond.
08:28 click ha u jingshonSave.
08:31 Mynta,click ha u jingshon New ban peit ia ka list.
08:35 Peit ba ka O-H residue la thep haka list.
08:40 Click ha u jingshon Closeban khang noh iaka window.
08:44 dakane ngi lah poi sha kaba kut jong kane ka tutorial.
08:48 To ngin batai lyngkot.
08:50 Ha kane ka tutorial ngi lah pule ban:
08:53 Edit Preferences
08:55 Manage Templates
08:56 jied bad pyndonkam ki Templates bala don lypa
08:59 Thep ka template bathymmai
09:01 ki jingpyndonkam jong ki Residues bad ban edit Residues.
09:07 Kum ka assignment: *Jied bad pyndonkam iaka Saccharides naka Templates list.
09:12 Wad shuh ia kiwei ki residues.
09:16 Peit ia ka video badon ha kane ka URL. http://spoken-tutorial.org/What_is_a_Spoken_Tutorial
09:20 Ka batai lyngkot ia ka Spoken Tutorial project.
09:24 lada phim don ia ka bandwidth ba biang,phi lah ban download bad sa peit iaka.
09:29 Ka Spoken Tutorial Project Team:ka pynlong workshops da kaba pyndonkam ki spoken tutorials.
09:33 Bad Ka ai certificates sha kito kiba pass ia ka online test.
09:37 Ban tip kham bniah,sngewbha thoh sha ka contact@spoken-tutorial.org.
09:45 Ka Spoken Tutorial Project kadei shibynta jong ka Talk to a Teacher project.
09:50 La kyrshan da ka National Mission on Education lyngba ka ICT, MHRD, Government of India.
09:57 khambun ki jingtip shaphang kane ka Mission ka don hakane ka link [http://spoken-tutorial.org/NMEICT-Intro ]
10:04 Ma Nga U Hezekiah Lyngdoh ngan pynkut noh, bad iakane ka script la pynkylla sha ka ktien khasi da u Strong Pillar Nongneng. Khublei ba phi la iasnoh lang.

Contributors and Content Editors

Hezekiah2016, Mousumi, Strong